Wanem em wanpela betri sefti menesmen sistem?
sefti menesmen
Bateri sefti menesmen sistem i save mekim gutpela wok bilong betri pek i wok gut na i wok gut, na dispela i mekim na em i no inap kisim paia bikos long bikpela tempereja o i no inap kamap gut bikos long liklik tempereja. Bikos bateri pek em i wanpela hai-}voltej divais, wanpela hai-}voltej insulesen proteksen sistem i bikpela samting long lukim olsem sefti bilong ol manmeri i stap long ol kar na ol manmeri i wokabaut long lek. Bateri sefti menesmen sistem i mas inap long maksimaim wok bilong tupela betri na kar na long wankain taim em i mas mekim gutpela wok long wok bilong ol kar. Divelopmen bilong ol betri sefti menesmen sistem i gat bikpela mining long lukim olsem i gat sefti bilong laip na ol samting na promotim wok bilong kamapim ol lektrik kar.
hai-}voltej insulesen tes sistem
Ol samting bilong putim eneji long ol ka i save wok long pawa, olsem ol pawa bateri pek, ol fiul sel, o ol supakapasitor, i save wok long ol voltej i winim tru sef voltej mak bilong bodi bilong man; sampela lektrik bas i gat ol bateri pek tu i wok long 600V. Insulation pefomens bilong ol insulating samting insait long kar i wok long go daun isi isi long taim bilong yusim bikos long wear na tear, na bikpela humiditi i daunim tu insulation pefomens namel long hai-voltej pawa bateri na chasis. Taem insulation leja blong ol positif mo negatif terminal blong bateri i stap pas tru mo i kam long kontak wetem chasis, oli krietem wan lik karent lup, i afektem operesen blong moto kontrola, ol nara low-voltej lektrik aplayans, mo iven putum ol pasenja sefti i stap long denja. Taim insulation namel long planti poin bilong bateri pek seket na ol age bilong chasis, self-}discharge na eneji akumulasen i save kamap, inap kamapim paia long ol bikpela kes. Blong mekem sua se i gat sef operesen blong trak, wan insulation pefomens deteksen divaes i mas installem blong monitorem insulesen resistens bitwin hae-voltej sistem mo chasis long ril taem.
Ol rot bilong testim insulesen ol i save yusim planti taim em:
1. Mesuremen blong Meja blong Leakej blong Lekej
Long ol DC sistem, dispela em i simpol na praktikel rot. Setim wanpela maltimita long karent reinj na konektim em long seris namel long positif terminal bilong bateri pek na divais kesing (o graun). Dispela bai painim lik karent namel long negatif terminal bilong bateri pek na kesing. Sem mak, i save konek long series bitwin negatif terminal mo kesing blong faenemaot lik karent bitwin positif terminal mo kesing. Dispela rot em i simpol na isi long bihainim, na ol i save yusim planti taim long-sait asua diteksen na ol rutin bilong ol inspeksen bilong ol kar.
2. Metod blong Sensing we i stap naoia
Wanpela Hol efek karent sensa em i wanpela komon rot bilong painim lik long hai-voltej DC sistem. Ol positif mo negatif pawa bas blong bateri sistem oli pas tugeta long sem daereksen tru long sensa we i stap naoia. Taem i no gat wan lik karent, karent we i stap ron long positif terminal i ikwol long naoia we i stap kambak long negatif terminal. Olsem na, karent i wok long go insait long sensa bilong nau em i zero, na voltej bilong sensa autput bilong nau i zero. Taim lik i kamap, voltej bilong sensa bilong nau i no zero. Saen blong voltej ia oli save yusum blong faenemaot moa sapos lik karent i kamaot long positif o negatif terminal blong pawa saplae. Tasol dispela rot bilong testim i nidim bateri pek aninit long tes i mas wok, wantaim karent i ron i go insait na ausait. Em i no inap skelim insulation pefomens bilong bateri sistem long graun aninit long no-lod kondisen.
3. Mejamen Mejamen Mesamen Mejamen Mesamen Mesamen bilong Insulesen
Dispela rot i yusim wanpela insulesen resistens mita long skelim resistens veliu bilong insulesen. Wanpela insulasen resistens mita, ol i save kolim olsem megohmmita, planti taim ol i save givim pawa long wanpela han-} krenk jenereta, olsem na ol i kolim tu olsem megohmmita. Skel bilong em i bihainim insulasen resistens na em i wanpela samting ol i save yusim planti taim long skelim samting long lektrik enjiniaring. Wok bilong en i stap long piksa 8-29.
Dispela instramen i wok long amamasim divais o netwok aninit long tes wantaim volteji, bihain em i skelim karent i kamap long eksaitesen, na yusim lo bilong Ohm long skelim resistens. Insulation resistens mita i gat tupela hap: wanpela han-} krenk jenereta na wanpela magnetoelektrik resio mita. Taim yu krenkim handel, han-}}} krenk jenereta i save kamapim AC hai voltej, we i save stretim long rot bilong wanpela daiod long givim DC hai voltej bilong skelim. Magnetoelektrik resio mita bihain i skelim reshio bilong karent long voltej koil na karent koil, na pointa indiketa i soim resistens skel.
Ol tripela rot antap olgeta i yusim ol samting bilong proprietary bilong lik karent na insulesen resistens tes, we i kamapim sampela hevi bilong integresen i go insait long ol bateri menesmen sistem. Ol rot bilong skelim seket i save kamap planti taim long ol sistem bilong lukautim bateri. Prinsipol bilong DC voltej insulesen mesamen ol i save yusim planti taim i stap long piksa 8-30.


Long dispela blok daigram, R₁, R₂, R₃, na R₄ em ol hai-} bek restor (olsem, 500kΩ o antap moa), na mekim olsem mak bilong insulesen i no go daun long taim bilong skelim. Rₙ na Rₚ em ol insulation resistens bilong ol positif na negatif terminal bilong pawa bateri pek i go long bodi bilong kar, wanwan. R' na R" em ol voltej divida resistor i gat ol liklik resistens (olsem, klostu long 2000Ω), i larim A-D konvesen sip i kisim mV-level analog signal i go abrusim ol.
Taem swit S i stap long of stet, ol voltej valiu truaot long Rₙ mo Rₚ oli save kasem tru long mesaring sip, we i lidim i go long ekwesen ia:

Long fomula, V₁ na V₂ i makim ol volteji i go long graun bilong ol gutpela na nogut basbar taim switch S i op.
Sem mak, taem switch S i klos, wan nara ekwesen i save kasem:

Long fomula, V'₁ na V'₂ i makim gutpela na nogut busbar voltej i go long graun taim S i pas.
From we ol resistens valiu blong ol resistor blong ol series R⁁, R₂, R₃, R₃, R₄, R, mo R’ oli save, sistem blong ol ekwesen (8-5) mo (8-6) oli save yusum blong solvem blong R₊ mo R₋.
Ol narapela rot bilong daunim insulesen resistens ol i yusim long ol bateri menesmen sistem em long balens bris rot, hai-}rikwensi signal injeksen rot, na helpim pawa saplai rot. Taim voltej bilong ol pawa bateri i go antap na ol aplikesen bilong ol i wok long go bikpela moa, insulation sefti bilong ol lektrik kar i kamap bikpela samting moa, na ol risetsa i wok long disainim na validetim ol kain kain rot bilong glasim insulesen.
Pek Pawa
SOP (Stet bilong Pawa) em i maksimum pawa wanpela bateri i ken rilisim o kisim insait long wanpela taim intaval ol i makim pinis. Ol i save yusim mak bilong ol mak bilong skelim ol mak bilong sasim na tromoi bilong wanpela pawa bateri aninit long ol narapela narapela stet bilong sas, na em i mekim bikpela wok long stretim gut pasin bilong bungim namel long pawa bateri pek na pawa pefomens bilong kar, na tu, maksimaim wok bilong brekim gen bilong lektrik mota. Em i gat bikpela tingting na praktikel veliu tu bilong yusim ol bateri long tingting, na abrusim pasin bilong sasim tumas o winim-}i pasin bilong rausim ol samting, na mekim bateri i kamap gutpela moa, na mekim bateri i kamap gutpela moa. Tasol, pawa bilong bateri i stap aninit long planti sefti limitesen; peak pawa tasol insait long ol dispela sefti limit i gat praktikel mining. Dispela seksen i toktok long sampela bateri paramita we i limitim pik pawa na i lukluk long rilesensip namel long betri sefti na pik pawa.
1. Tempereja-Bispela Konstraksen
Kondaktiviti bilong elektrolaiit na wok bilong ol anode na katod materiel i senis wantaim tempereja, olsem na i afektim antap mak bilong charge na discharge pawa bilong bateri. Reaksen reit bilong ol elektrod i go daun taim tempereja i go daun. Tempereja i save bagarapim tu mak bilong trenspot bilong ol aion na elektron insait long elektrolai. Ol dispela reit i go antap taim tempereja i go antap na vice versa. Moa yet, sapos tempereja i antap tumas, winim mak bilong tempereja ol i makim, kemikel balens insait long bateri bai bagarap, na dispela i kamapim ol hevi bilong sefti bilong bateri.
Olsem i stap long piksa 8-31, mak bilong pawa bilong bateri i senis wantaim tempereja, na i soim klia olsem em i no lain bilong lain. Pawa pawa i go daun taim tempereja i go daun, na i senis isi isi long taim we ples i no hat tumas. Pik pawa i go antap taim tempereja i go antap, tasol bikpela tempereja i go antap tumas i mekim hat dissipesen i hat, na i givim bagarap long sefti bilong bateri na laipspan.
2. Stet bilong Sas (SOC)-}Bes Konstraksen
SOC konstraksen long SOP (Stat bilong Operesen) i kamap bilong stopim ovachaj na ova-}dischajing bilong pawa bateri long taim bilong operesen, na mekim gutpela sefti bilong bateri. Taem yu stap stadi long rilesensip bitwin pik pawa mo SOC, influens blong ol samting olsem tempereja mo jaj/discharge rate long SOC i mas lukluk tu blong impruvum stret fasin blong SOC mesamen. Olsem i stap long piksa 8-32, taim Stet bilong Charge (SOC) i go antap, pawa bilong rausim mani i go antap taim pawa bilong sasim i go daun. Olsem, insait long wankain SOC mak, taim SOC i go antap long 10% i go long 90%, pawa bilong peak discharge i go antap long 222W i go long 693W, na bikpela pawa bilong sasim i go daun long 675W i go long 300W. Stadi long mak bilong pawa aninit long ol narapela SOC kondisen i ken skelim sas bilong bateri na discharge, givim data na teknikel sapot long yusim bilong en long ol lektrik kar.
3. Ol samting i pasim rot bilong Ohmik Resistans
Olsem i stap long piksa 8-33, mak bilong pawa bilong wanpela bateri i klostu inves long ohmik intanel resistens bilong en. Sapos ohmik intanel resistens i liklik moa, bikpela na hariap mak bilong pawa autput; konverseli, taim ohmik intanel resistens i bikpela moa, liklik na slou mak bilong pawa autput.


Tempereja bilong bateri, stet bilong sas (SOC), na intanel resistens i klostu wankain olsem sefti status bilong en. Olsem na stet bilong operesen bilong bateri (SOP) i mas inapim ol hevi ol dispela tripela samting i putim bilong mekim wok bilong en i kamap gutpela na skruim laipspan bilong en.

