Wanem Samting Bilong Sajing Mekanisim Bilong Ol Saja?

Dec 03, 2025

Larim wanpela toksave

Wanem Samting Bilong Sajing Mekanisim Bilong Ol Saja?

Sajing Mekanisim bilong ol Saja

 

Seksen ia i soem jajmen blong jajing blong ol jaj taem oli presentem ol eksampol blong ol topolojikol strakja blong ol topolojikol strakja blong ol unidaereksenol mo bidaereksenol jaket seket.

 

Yunireksenel Sajing Topoloji

 

Dispela charger i luksave long konvesen namel long AC na DC long rot bilong ol pawa ilektronik divais. I no gat rot bilong abrusim, ol pawa ilektronik divais i save kamapim reaktiv pawa, na bikpela reaktiv pawa inap kamapim pawa grid voltej senis, daunim pawa saplai kwaliti, na inkris lain lus. Reshio bilong ektiv pawa i go long klia pawa long wanpela seket i makim olsem pawa fakta. Blong blokem tumas reaktiv paoa we en-}user i saplaem long paoa grid, ol strong restriksen long paoa fakta oli putum blong tugeta residensiel mo indastrial lektrik konsumsen, we oltaem i no daon long 0.8~0.9. Wanpela bilong ol rot ol i adoptim em PFC (Pawa Fakta Koreksen) teknoloji, we inap rausim harmonik polusen long ol pawa ilektronik divais na kamapim gut input pawa fakta.

 

Figure 11-21 Single-stage PFC converter based on full-bridge structure

 

Singel-stej ful-}brij PFC teknoloji i givim ol gutpela samting olsem simpol straksa, hai efisiens, na hai-}rikwensi transfoma wantaim dabol-end eksaitesen, na dispela i mekim em i gutpela long ol hai{4}}pawa aplikesen. Wanpela tasol i ful-}bris PFC konveta i stap long ful-}bris straksa i stap long piksa 11-21. Em i wok long tupela stet:konduksen bilong han antap na daunbilonaoposit konduksen bilong han. Long taim bilong konduksen bilong han antap na daunbilo, karent long input induktor i go antap. Long taim bilong oposit han konduksen, karent long input indukta i pundaun. Kontrol sistem i stretim reshio (diuti saikel) bilong taim bilong karim han antap na daunbilo insait long sasim na dischajing saikel bilong input induktor long stretim mak bilong karent long input induktor, na mekim input karent i kamap wanpela sine wev long fez wantaim input volteji. Dispela i rausim ol hai-orida harmonik nau na i winim pawa fakta koreksen.

 

Skelim eneji flo proses, em i ken lukim olsem long taim bilong konduksen bilong han antap na daunbilo, voltej i go abrusim hai-rikwensi transfoma em 0, na autput filta kapasitor i saplaim eneji i go long lod; long taim bilong oposit konduksen bilong han, hai-}}rikwensi trensfoma i transferim eneji i stap insait long input induktor na saplaim em

 

Eneji we i kam long input kebol i transfea i go long seken saed blong transfoma. Bihain long hai-}rikwensi rekttifikesen na filtering, em i saplaim eneji i go long lod. Long rot bilong stretim wok bilong sistem, voltej bilong autput i ken senis, na holim autput voltej i stap long mak bilong veliu ol i makim. Insait long wanpela opereting saikel, input induktor i pinisim tupela sas na discharge saikel, na hai-}}man bilong frikwensi transfoma i amamas tupela taim, wantaim tupela eksaitesen daireksen i narapela kain. Dispela i yusim magnetik kor long wanpela pus-pul pasin, na kamapim gutpela magnetik kor yutilisesen reit bilong transfoma.

 

Bidaireksen Sajing Topoloji

 

Figa 11-2 i soim topolojikel straksa bilong mein seket bilong sasim na tromoi wanpela baidaireksenel charger, we i gat tripela{2}}feis hap hap-rij voltej-sos PWM rektifaia na wanpela bidaireksenel DC/DC konveta.

 

Figure 11-22 Topology of the main circuit of an electric vehicle charging station based on V2G technology

 

Ol i save yusim ol AC pawa sos long indastrial hai{{1} voltej na hai-pawa aplikesen. Bidaireksen i minim se eneji flo i save stat long grid saed i go long bateri blong trak, o stat long saed blong bateri i go long grid saed. Tripela{5}}feis hap hap-}bris voltej-sos PWM rektifai long piksa em i wanpela kain bilong tupela daireksenel PWM rektifaia, we i gat ol gutpela samting olsem winim bidaireksenel eneji flo, hariap dainamik bekim, na gutpela stedi-state pefomens. Taim em i stap longriktifikesen stet, eneji i ron i kam aut long grid sait, karent i sinusoidal, na hap bilong en i wankain olsem grid voltej; taim em i wok longektiv invesen stet, eneji we oli putum long bateri blong lektrik trak oli fidim i gobak long paoa grid, mo grid-saed karent mo karent wevfom, i gat tu sinusoidal, wetem wan fej difrens blong 180 digri .

 

Bidaireksenel DC/DC konveta i gat ol gutpela samting olsem hariap dainamik bekim, hai eneji konvesen efisiensi, na liklik pawa divais. Olsem piksa 11-22 i soim, taim charger i wok long sasim bateri bilong lektrik kar, switchS1i wok long karimaut, taim yu senisimS2oltaim i no wok. Olsem na, tupela daireksen PWM rektifai i wok long rektifikasen stet, na bai daireksenel DC/DC konveta i stap long step-daun baksait stet, na eneji i ron long grid sait i go long bateri sait; taim bateri i wok long tromoi, senisimS2i stap aut, switS1i wok long karimaut, bai daireksenel DC/DC konveta i stap long step{{0}ap boost stet, na bai daireksen PWM rektifai i wok long ektiv invesen stet, na eneji ol i putim insait long bateri i go bek long pawa grid long rot bilong rektifai.

Askim wok painimaut