Voltage Monitoring?
Long yia i go pinis wanpela kastoma bilong Jemani i bin putim han bilong em bikos tripela foklift long haus kago bilong ol i no laik wok wantu tasol. I kam aut olsem ol bateri i bin gutpela-… BMS i bin drif olsem 40mV long ol voltej riding na i pasim tok olsem ol pek i bin kisim bikpela sas. Lokim olgeta samting i go daun. Tripela masin i dai pinis inap wanpela de olgeta. Ol i save bil long aua long hap.
Pretty tipikol stori, tru tumas. Voltage monitoring i saon olsem samting we BMS i mekem. Na yet dispela "as wok" i save kamapim moa hevi long fil winim klostu olgeta narapela samting.
Wanem Voltej I Tokim Yu
Eniwan we i wok wetem ol bateri i save se voltej blong terminal i wan rili (0}}taem mira blong sel stet. SOC estimesen i dipen long hem. Proteksen blong ovachaj mo ovadischarge i dipen long hem. Ol jek blong konsistensi blong sel i dipen long hem. IEC 62619:2022 i tok klia: voltej i bikpela samting moa long karent o tempereja, na BMS i mas katim sasing pastaim o taim sel voltej i paitim sefti siling.
Bilong wanem i klia olsem? Long wanem, voltage i senis pastaim. Resisten intanel resistens, kapasiti i lus, litiam pleting risk-ol dispela i save kamap long voltej pasin wik o mun pastaim long tempereja anomali. Long taim yu kisim wanpela alarm bilong hat, ol samting i go long sait pinis.

AHR10W haibrid bateri sistem bilong Toyota i givim wanpela gutpela refrens. 168 sel long 1.2V wan wan, seris-}}} i konekt long 201.6V total. ECU i save tritim olgeta tupela modul olsem wanpela monitoring yunit, na bihainim 14 yunit total. Dispela grup i larim sistem i makim wanem yunit i gat wanpela sel i gat hevi. Sem lojik i aplae long ol indastrial pek-yu i no save givim evri singgel sel blong hem blong komunikesen senel blong hemwan, be yu nidim inaf granularity blong traem ol isiu i gobak long modul level long minimam.
Fopela rot bilong painim
Ol i bin painim voltej bilong bateri pek long 4-pela bikpela rot. Planti ol baia i toktok wantaim wanpela litiam betri pek saplaia bai no inap askim long dispela ditel, tasol dispela ditel i setim reliabiliti floa bilong olgeta BMS.
Rilei- na{1}}}}Kapasita
Namba wan em rilei- na{1}}}}}capacita aisolesen sempel. Simpol konsep: kapasitor sempel voltej long sel, afta yu mesarem kapasitor. Ol hevi i stap klia tu-} i sloim sempel, nogut stretpela, rilei wear. Sampela projek bilong putim eneji i bin kamap pastaim i bin yusim dispela. Mostly em i no moa wok nau.
Floting-Graun
Namba tu em floting{0}}}graun diteksen. Wanpela windo kompereta i sekim sapos graun potensial bilong nau i wok long A/D konvesen; sapos nogat, D/A i stretim. Ol tes i orait long lab. Ol i pundaun long narapela narapela long fil. Ol forklift, AGVs-}motor draiv intaferens i hevi tumas. Graon potensiol bae i no stap.
Komon-Mode
Namba tri em i komon-mod deteksen. Olgeta sel we oli mesarem agensem wan refrens poen, ol stret resistor divida oli skelem evri samting i go daon, afta yu karemaot blong kasem ol wanwan sel voltej. Simpol seket. Tasol ol asua bilong resistor i bungim. Wok orait aninit long 8S. Past long dispela, stretpela pasin i save kisim askim. Dispela hevi bilong staking i no inap long stap strong tru wantaim kalibresen-et i bekim i go insait long rot.
Diferensial-Mode
Namba foa em i diferensial-mod diteksen. Op-amps i sakim komon-mode voltej na skelim diferensel long wan wan sel stret. Stretpela mak i winim narapela tripela long strongpela mak. Tred-of em i seket kompleksiti na kos. Packs ova long 12S i save bruk i go long planti ol diteksen modul, wanwan i save lukautim wanpela segmen, komuniketim ol risal antap long wanpela bas. Bighaf blong ol man we oli wokem ol litiam bateri sistem we oli mekem wok blong indastri, oli muvum rod ya.
Trap bilong nau
I isi blong lukluk long wan ia.
Ol voltej deteksen seket i kisim karent long ol sel. Ol liklik mak-rikroam i go long miliamp-tasol i go het yet. Na hia em i kisim: long wanpela seris pek, ol sel i klostu long negatif terminal i karim moa lik karent. Kisim wanpela 16S pek. Sel 1 long positif en i lukim lik tasol long diteksen seket bilong em yet. Sel 16 long negatif en i lukim kumuletiv lik i kam long olgeta 16 deteksen seket, na BMS kontrola, na tu wanem narapela refrens i pakim negatif.
Ova long ol handred saekol, ol sel we oli no gud blong -end oli kamaot dip mo oli kam olfala kwiktaem. Konsistensi i drip. Dispela em i no wanpela sel kwaliti hevi. Em i wanpela hevi disain hevi.
Ol fiks i stap: apim deteksen seket input impedens long katim absolut lik; putim ol swit bilong katim ol rot bilong kisim sempel taim yu no skelim; o jes spec we i hae moa long kapasiti sel blong ol negatif-end posisen mo akseptem asimetri. Sapos wanpela LiFO4 betri holsel saplaia i no inap bekim ol askim long dispela, ol pek bilong ol bai ating i kamapim hariap imbalens long fil. Gutpela filta askim taim yu wok long vetim ol vendor.
Stret mo From Wanem Hem I I Stret Moa Long Ol Spes I Save Tingbaot
IEC 62619 i tok voltej proteksen i mas wok pastaim o taim sel voltej i kamap long sefti threshold. I luk olsem i gat mak bilong mak. Long praktis, i no gat planti samting.
Kisim LFP. Ful charge raon long 3.65V. Denja zon i stat samples 3.70V. Em i 50mV windo. Sapos ol i painim aut stretpela bilong painim samting em ±30mV-… Komon long ol liklik BMS disain-}mesamen i no klia tasol i save kaikai moa long hap sefti mak bilong yu. BMS i soim 3.65V, voltej tru i ken stap pinis olsem 3.68V. Mipela i ran ±5mV insait. I nidim ol ADC we oli moa gud, ol voltej refrens we oli taet moa, moa PCB layout we i lukaot gud. Kost moa. Tasol skelim wantaim wanem samting i no stret taim stretpela pasin i slip, i no gutpela long kolim.

I bin gat wan kes: pack blong kastoma i bin ron tu yia, accuracy ekyuresi i bin kamaot long ±8mV long taem blong delivery i go long ±35mV. No gat ol kod bilong asua-} drif i bin isi isi. Wanpela de long taim bilong sasim, wanpela sel i bin hitim 3.72V tru taim sistem i ting em i 3.65V na i wok long go het. Kisim laki long sel i holim antap. Sapos nogat dispela em i wanpela insiden ripot.
Dispela kain progresiv feil i save hait gut. Ol sekim bilong kalibresen long olgeta yia em i minimam.
Balansim, Tempereja, na Olgeta Samting Narapela

Aktiv o pasiv o pasiv, balensim i wok tasol sapos yu save wanem sel i antap na wanem sel i liklik. Fasin blong faenemaot ol nogud samting i minim se i no gat ae blong hem blong balens. Pasiv balens blut i go insait long ol resistor. Tipikal 50mA balensim karent i kisim planti aua long pulim wanpela sel i go daun 0.1V. Sapos ol voltej mesamen asua i flip daireksen iven wan wan taim, yu wok long mekim imbalens i nogut moa taim yu kukim eneji. Taim yu skelim wanpela indastrial litiam bateri vendor, askim long balensim strateji na luksave bilong painim samting wantaim. "I gat ektiv balens" i no minim wan samting sapos ol data we i stap andanit i toti.
Kompensesen bilong taim em i narapela samting i no save kamap planti taim long ol spes pepa. Sem sel long 3.30V i ridim difren long 25 digri agensem 0 digri . Ol intanel resistens senis, mesamen seket yet i drif wantaim tempereja. Sapos i no gat kompensesen, ol estimet bilong SOC i narapela narapela long sisen. Low-} temperature charging i save kisim triki0-sel long -5 digri i no save bihainim ol sel long rum tempereja. BMS we i lukluk nomo long voltej we i no gat kros-referensing tempereja i save alawem blong chargem taem i no sapos, o blokem chargem taem i save. Yu mas askim teknikel tim bilong saplaia stret long dispela samting.
Fil i Lukluk Olsem Wanem
Faolt blong wantaem
Ol hevi bilong monitoring bilong volteji i soim sampela rot. Samting we i klia moa i wan rong we i kam wantaem. Wanpela sel voltej i save ritim 0V o ful pek voltej. Sistem i tromoi wanpela kod na lok aut. Anoying, be at least sistem i save wan samting i brok.
isi isi
Moa nogut em i drif isi isi. Ol valiu we oli mesarem sloslou oli diverge long rilitis. No gat ol kod bilong asua. Ol mak bilong lukaut i helpim gut. Maet i save ron tu yia bifo eniwan i luksave-}wan taem from wan samting we i nogud i hapen.
Kontakt bilong ol samting i ken kamap
Orait i gat ol hevi bilong kontek i save kamap namel long taim. Vibresen i save lusim ol sens waia konekta. Ol volteji riding oli kam mo go. Sampela taim ol i ken kamapim gen, sampela taim nogat. Naitmeri bilong stretim hevi.
Voltage monitoring i go dip sapos yu laik digim, tasol as poin em i simpol: dispela em i data faundesen bilong olgeta narapela samting BMS i mekim. Faundesen i no strong, i no gat wanpela samting ol i wokim long ol top samting.
Taem yu stap sosem ol bateri pek, no lukluk nomo long kapasiti, saekol laef, praes. BMS deteksen akuresi, diteksen akiteksa, kalibresen protokol-ol dispela intanel i bikpela samting wankain. Ol kwestin oli welkam. Mipela i bin step long inap landmain long ol yia i go pinis long gat tingting.

